Gas prdeža nastaje iz nekoliko izvora: iz zraka kojeg progutamo, gasa koji dolazi iz krvotoka, gasa proizvedenog hemijskim reakcijama pri varenju u crijevima i gasa proizvedenog od strane crijevnih bakterija.

Od čega je gas sačinjen?

Sastav gasa se može uveliko varirati. Većina progutanog gasa, posebno kisik je apsorbovana od strane tijela prije nego dodje do crijeva. Kada zrak dodje do velikog crijeva, veći dio gasa koji je ostao predstavlja nitrogen. Hemijska reakcija izmedju stomačne kiseline i crijevnih fluida mogu proizvesti ugljen dioksid, koji je takodje komponenta zraka kojeg udišemo i proizvoda bakterija. Bakterije takodje proizvode hidrogen i metan. Relativna proporcija gasova koji izlaze iz našeg analnog otvora uglavnom zavisi od: onoga što jedemo, koliko zraka progutamo, kakvih bakterija imamo u našim crijevima, i koliko dugo zadržavamo prdež prije nego li ga ispustimo.
Što duže zadržavamo prdež, to će on sadržavati ceću koncentraciju nitrogena, jer ostali gasovi budu polako apsorbovani kroz zidove crijeva i odu u krvotok. Osoba koja je nervozna i koja guta mnogo zraka i “progura” mnogo toga kroz svoje organe za varenje, može imati veliku količinu oksigena u svojim prdežima, jer organizam nije uspio apsorbovati oksigen za kratko vrijeme. Prema dr. James L. A. Roth-u, autoru “Gastrointestinalnog gasa” (Ch. 17 in Gastroenterology, v. 4, 1976), većina ljudi (2/3 odraslih) ispuštaju prdeže koji ne sadržavaju metan. Ako su oba roditelja proizvođači metana, njihovo dijete ima 95% šanse da će i samo proizvoditi metan. Razlog za ovo je uglavnom nepoznat. Neka istraživanja stavljaju na sumnju genetski utjecaj, dok drugi misle da je kriv uticaj okoline. Bilo kako bilo, sav metan koji se nalazi u prdežu je proizveden od strane bakterija u crijevima, a ne od strane čovjekovih ćelija.

Zašto prdež smrdi?

Miris prdeža dolazi iz male količine hidrogen sulfid gasa i merkaptana u mješavini. Ove mješavine sadrže i sumpor. Mješavine bogate nitrogenom, kao što su skatol i indol takođe pridonose smradu prdeža. Što je vaša ishrana bogatija sumporom, to će više sulfida i merkaptana biti proizvedeno od strane bakterija u vašim crijevima, i zbog toga će vaš prdež jače da smrdi. Hrana poput karfiola, jaja i mesa su na lošem glasu zbog proizvodnje prdeža oštrog mirisa, dok s druge strane hrana poput pasulja je poznata po proizvodnji velike količine prdeža ali blažeg mirisa.

Relativna proporcija gasova koji izlaze iz našeg analnog otvora uglavnom zavisi od: onoga što jedemo, koliko zraka progutamo, kakvih bakterija imamo u našim crijevima, i koliko dugo zadržavamo prdež prije nego li ga ispustimo.
Što duže zadržavamo prdež, to će on sadržavati ceću koncentraciju nitrogena, jer ostali gasovi budu polako apsorbovani kroz zidove crijeva i odu u krvotok. Osoba koja je nervozna i koja guta mnogo zraka i “progura” mnogo toga kroz svoje organe za varenje, može imati veliku količinu oksigena u svojim prdežima, jer organizam nije uspio apsorbovati oksigen za kratko vrijeme. Prema dr. James L. A. Roth-u, autoru “Gastrointestinalnog gasa”  (Ch. 17 in Gastroenterology, v. 4, 1976), većina ljudi (2/3 odraslih) ispuštaju prdeže koji ne sadržavaju metan. Ako su oba roditelja proizvođači metana, njihovo dijete ima 95% šanse da će i samo proizvoditi metan. Razlog za ovo je uglavnom nepoznat. Neka istraživanja stavljaju na sumnju genetski utjecaj, dok drugi misle da je kriv uticaj okoline. Bilo kako bilo, sav metan koji se nalazi u prdežu je proizveden od strane bakterija u crijevima, a ne od strane čovjekovih ćelija.

Zašto prdeži stvaraju zvuk?

Zvuk prdeža nastaje prilikom vibracije analnog otvora. Zvuk zavisi od brzine ispuštanja prdeža i zategnutosti anusa. Nasuprot uobičajenog objašnjenja ove pojave, zvuk prdeža ne nastaje sudaranjem dvaju polovina zadnjice.

Zašto su smrdljivi prdeži generalno topliji i tiši od običnih prdeža?

Većina gasa dolazi iz progutanog zraka i sastoji se od uglavnom od nitrogena i karbon dioksida, dok je oksigen apsorbovan do vremena kada prdež dosegne analni otvor. Ovakvi gasovi su bezmirisni, iako oni nekad pokupe i druge komponente (više mirisne) na putu kroz digestivni trakt. Ovi gasovi prerastaju u velike balone u blizini anusa i imaju temperaturu tijela. Čovjek može postići veoma dobre zvukove sa ovim prdežima velike zapremine, ali su oni uobičajenog mirisa, i nisu pretjerano topli.

Još jedan bitan razlog topline prdeža je bakterijska akcija. Bakterijska fermentacija i proces varenja proizvode toplinu, pored oporog mirisa. Rezultirajući plimni balon u crijevu teži da bude manji, topao, i sastavljen od smrdljivih bakterijskih metaboličkih proizvoda. Ovakav gas je poznat kao topao, TAS (tih ali smrtonosan), često u količinama toliko malim da se može teško proizvesti neki zvuk, ali zato veoma smradnim.

Koju količinu gasa proizvede normalna osoba tokom dana?

U prosjeku, svaka osoba proizvede oko pola litre prdeža tokom dana, koji su raspoređeni u prosjeku na 14 dnevnih prdeža. Iako vam može biti teško voditi evidenciju o zapremini ispuštenih prdeža, lako možete izbrojati koliko prdeža napravite. Možete napraviti jedan pravi naućni eksperiment: Napravite dnevnik o tome šta jedete i brojite vaše prdeže. Možete čak ocjenjivati koliko je koji prdež odbojan i jak. Pokušajte uspostaviti vezu između onoga što pojedete i onoga što isprdite. Na osnovu toga možete sami zaključiti kakva hrana uzrokuje kakve prdeže.

Kako prdež putuje do anusa?

Neki se mogu upitati kako to da prdež putuje prema dole, kada je on ustvari manje gustine od tekućih i čvrstih materijala, i prema tome bi trebao putovati prema gore. Crijeva stiskaju svoj sadržaj u pravcu prema čmaru. Ovaj proces je stimuliran jedenjem, i to je razlog zašto često moramo da kenjamo ili da prdimo odmah nakon jela. Ovaj proces serije stiskanja crijeva u pravcu anusa se naziva peristalstika. Peristalstika kreira zone visokog pritiska, forsirajući tako sav crijevni sadržaj, uključujući i gas da se kreće prema područjima nižeg pritiska, a to je u pravcu anusa. Gas je pokretljiviji od ostalih materijala, i manji se gasovi odvajaju iz većih i putuju prema anusu. Kada peristalstika nije aktivna, baloni gasa mogu ponovo početi putovati natrag, prema gore, ali neće daleko dospjeti zbog komplikovanog i zakrivljenog oblika crijeva.

Zašto prdeži dolaze baš iz guzice?

Čmar se kod ljudi nalazi između dvije polutke guzice, i prema definiciji prdež je gas koji je ispušten kroz analni otvor. Trebamo biti zahvalni što nismo krinoidi. Krinoidi su morske životinje koje imaju oblik slova “U”, i njihov je anus smješten u blizini njihovih usta.

Koliko je potrebno da prdež dooputuje do nečijeg nosa?

Vrijeme putovanja prdeža zavisi od atmosferskih uslova poput vlažnosti, temperature, brzine i pravca vjetra, molekularnog sastava prdeža i distance između proizvođača prdeža i konzumenta prdeža. Prdež se takođe i širi nakon što napusti tijelo stoga, i potencijal prdeža se smanjuje njegovim rasipanjem. Generalno, ako se prdež ne osjeti unutar nekoliko sekundi, to znači da se već raspršio i otputovao u atmosferu zauvijek. U specijalnim slučajevima kada je prdež oslobođen u manjim prostorijama kao što je npr. lift, mala soba ili auto. U ovakvim se slučajevima prdež može duže zadržati, te ga je moguće osjetiti duže vrijeme prije nego što se kondenzuje na zidovima prostora.

Zašto je potrebno da prođe 13 – 20 sekundi od puštanja prdeža pa do njegovog prvog pojavljivanja u nosnicama?

Zapravo, prdež smrdi odmah nakon ispuštanja, ali je potrebno određeno vrijeme da miris doputuje to konzumenta prdeža. Kada bi prdež putovao brzinom zvuka, mogli bismo ga trenutačno osjetiti, u istom trenutku kada je ispušten. Pored toga, brzina prdeža zavisi i od prepreka kroz koje mora proći kao što je odjeća, tako da ga brže osjetimo ljeti, kada smo oskudnije odjeveni, nego zimi.

Da li je istina da neki ljudi uopšte ne prde?

Ne, to nije istina. Ako su živi onda prde. Ljudi prde čak i kratko vrijeme nakon smrti.

Da li čak i filmske zvijezde prde?

Da, naravno. Kao i bakice, popovi i fratri, kraljevi, predjsednici, operski pjevači, misice, svećenici ili časne sestre.

Da li muškarci prde više od žena?

Ne. Žene prde isto koliko i muškarci. Za razliku od žena, muškarci pokazuju više ponosa prema svom prdežu. Postoje velike varijacije kod svake individue u količini proizvedenom prdeža dnevno, ali te varijacije se ne odnose različito na različite spolove. Pretpostavimo da muškarci prde češće od žena. U tom slučaju žene bi trebale čuvati svoje gasove u sebi, i onda ispuštati manju broj prdeža veće zapremine.

Da li muški prdeži smrde gore od ženskih?

Bazirano na različitim iskustvima, samo se možemo nadati da je to tako. Naučne studije pokazuju da ženski prdeži imaju višu koncentraciju odbojnog gasa neku muškarci, ali muškarci ispuštaju relativno veću količinu gasa. Ova dva faktora su u ravnoteži tako da su generalno i muški i ženski gasovi jednako odbojni.

U koje doba dana gospoda najčešće prde?

Gospoda nakčešće prde ujutro dok su u kupatilu. Ovo je poznato kao “jutarnji grom” i ako gospoda naprave dobru rezonanciju, moguće ga je čuti kroz čitav komšiluk.

Zašto je grah općepoznat da prouzrokuje prdeže?

Grah sadrži šećer kojeg ljudi ne mogu svariti. Kada ovakvi šećeri dospiju do crijeva, bakterije podivljaju i imaju veliku gozbu i pri tom proizvedu veliku količinu gasa. Ostale namirnice za koje se zna da prouzrokuju veliku količinu gasa uključuju kukuruz, papriku, karfiol, kupus, mlijeko, hljeb, jaja, pivo i grožđe. Ljudi koji nemogu razgraditi mlijeko zbog netolerancije na laktozu imaju muke u vidu ekstremne flatulacije (prdenja), u slučaju kada konzumiraju ovakve proizvode.

Poremecaj se strucno naziva flatulencija a u narodu se koriste jos i termini gasovi i vetrovi. Svaka osoba ima odredjenu kolicinu gasova u crevima, koji nastaju kao posledica razlaganja organskih materija bakterijama u crevima kao i gutanjem vazduha u toku uzimanja hrane.

Na varenje hrane imaju uticaja zeludacna kiselina enzimi zeluca i creva i zuc. Ove supstance se luce pod uticajem hrane ili raspadnih produkata hrane vrlo preciznim redosledom.

Ovaj redosled kao i kolicinu izlucenih supstanci potrebnih za varenje poremeti los sastav konzumirane hrane, prebrzo i halapljivo gutanje ili preobilan unos hrane. Na taj nacin dodje do nesklada izmedju unesene hrane i mogucnosti njenog pravilnog varenja. Takva hrana se ne vari, raspada se i truli pod uticajem crevnih bakterija usled cega se stvaraju gasovi.

Osobe koje unose preveliku kolicinu balastnih materija (celuloze u vidu hleba od punog zrna mekinja, kupusa, kelja, rotkve i sl) takodje imaju povecano stvaranje gasova u crevima. Neki lekovi (antibiotici, etericna ulja, lakstivi, acetilcistein, preparati gvozdja) mogu biti uzrok pojacanog stvaranja gasova u crevima.

Nadutost – meteorizam moze biti znak odredjenih funkcionalnih i organskih oboljenja digestivnog sistema npr nedostatka enzima pankreasa, gastritisa, intolerancije (nepodnosenja) laktoze, ulceroznog kolitisa, Crohnove bolesti, kao i poremecaja koji dovode do poremecaja funkcije creva – iritabilni kolon.

Gas se sastoji od raspadnih produkata bakterija i hrane a sacinjavaju ga materije iz grupe indola, skatola i merkaptana, jedinjenja sumpora ali i azot, ugljen-dioksid i kiseonik. U pojedinim slucajevima u gasu se moze nalaziti kombinacija vodonika i metana sto predstavlja opasnu smesu koja pri nekim elektrohirurskim intervencijama moze eksplodirati. Medjutim savremena sredstva za pripremu bolesnika pre intervencije su ovu opasnost prakticno otklonila.

Jedan deo gasova se normalno absorbuje iz creva, a jedan deo se izbacuje napolje u vidu flatusa-prdeza. Kao kuriozitet navodi se podatak da je izbacivanje gasova vece na vecim nadmorskim visinama (iznad 3300 metara) zbog razlika u pritisku u crevima i okolnom vazduhu. Kada je apsorpcija gasova smanjena, njeno stvaranje povecano, ili praznjenje creva otezano dolazi do pojave nadutosti – meteorizma.

Smatra se da gasove i nadimanje cesce izazivaju svezi hleb, krastavci, kupus, crni i beli luk, zitarice, pasulj, boranija, grasak, soja, socivo, masni mlecni proizvodi (slag, pavlaka, sladoled) gazirana pica, vestacki zasladjivaci (sorbitol). Neprijatan miris gasova potice od jedinjena koja sadrze sumpor. Narocito neprijatan miris gasovi imaju posle koriscenja pasulja, jaja, crnog i belog luka.

Od lekova se koriste preparati koji veziju gasove kao sto je dimeticon (npr Gasvan) ili preparati koji smanjuju grceve spazmolitici (npr Spasmex, Baralgin) a od biljnih preparata lekovi iz grupe karminativa koji smanjuju nadutost i pospesuju varenje.

Sta mozemo uciniti da smanjimo stvaranje gasova i ublazimo tegobe

. Pri kuhanju treba kao zacin cesto koristiti kim, anis, komorac, djumbir
. Pazljivo zvakati hranu i ne jesti halapljivo
. Ne piti veliku kolicinu tecnosti za vrijme jela
. Izbegavati hranu koja stvara gasove
. Izbegavati lezanje posle obroka
. Kada su gasovi i nadutost izrazeni toliko da izazivaju tegobe dobro je primeniti toplu kupku ili termofor na trbuh.
. Masiranje trbuha u smeru kretanja kazaljke na satu pocevsi od donjeg desnog dela trbuha navise zatim ispod rebara na levo i potom nanize do donjeg levog dela trbuha u trajanju od oko 5 minuta.
. Caj od kamilice ili nane sa kimom i/ili anisom ce takodje biti od koristi .

Gas se sastoji od raspadnih produkata bakterija i sacinjava ga sumpor-vodonik, ugljen-dioksid, indol, skatol i merkaptanij.

Jedan dio gasa se normalno absorbuje iz crjeva, a jedan dio se izbacuje napolje u vidu flatusa.

Flatulencija moze biti znak odredenih funkcionalnih i organskih oboljenja digestivnog sistema.